Kultura Naš grad dva dana živeo u ritmu Art Fronta 23/08/2026 Još iz kategorije Kultura: Knjiga za vikend: VEDRANA RUDAN 21/08/2026 Predstavljena knjiga kratkih priča „Na kraj sveta kuća” 21/08/2026 Knjiga za vikend: KRATKA PROZA 14/08/2026 SREMSKA MITROVICA – Kada se muzika preseli iz slušalica na zvučnike i među ljude, naš grad domaćin četvrtog Art Front festivala na nekoliko dana dobije sasvim drugačiji ritam. Tako je bio i sada kada je festival za dve večeri okupio velika imena regionalne scene i još jednom potvrdio da grad ima svoje mesto na festivalskoj mapi regiona. Art Front nije pokušao da publici ponudi samo još jedan niz koncerata, nego uvek nešto različito. Na istoj festivalskoj sceni susreli su se hip-hop, trap, rok, pank, reggae, ska, alternativna muzika i satira, a između izvođača različitih generacija nije bilo granica. Publika je prelazila iz jednog muzičkog sveta u drugi, ostajući sve vreme deo iste festivalske priče. Prve večeri Sremskom Mitrovicom odjekivali su Zoster, Vojko V, Coby i Who See. Zoster je doneo zvuk koji već decenijama uspeva da spoji reggae, rock i ska sa duhovitim, ironičnim i društveno angažovanim tekstovima. Za njima je stigla energija savremene regionalne urbane scene, Coby, čiji su autorski i producentski rad snažno uticali na zvuk domaćeg popa i trapa. Vojko V je, po svom prepoznatljivom receptu, svakodnevicu pretvorio u humor, ironiju i muziku, dok je Who See zatvorio veče energijom crnogorskog hip-hopa, humorom i snažnim scenskim nastupom. Subota veče je pokazala da Art Front nema nameru da se žanrovski ograničava. Drugo festivalsko veče okupilo je Vizelj, Brkove, Ramba Amadeusa i Zabranjeno pušenje. Alternativni zvuk, pank, rok, improvizacija i satira spojili su se u koncertnu noć u kojoj je svako od izvođača uneo sopstveni pečat. Vizelj je publici doneo sirovu energiju nove alternativne scene i zvuk koji odbija da se uklopi u unapred zadate kategorije. Brkovi su svojom poznatom mešavinom panka, folka i ironije napravili atmosferu po kojoj su njihovi koncerti prepoznatljivi. Sa Rambom Amadeusom na scenu je stigao i onaj nepredvidivi element zbog kojeg koncert prestaje da bude samo concert, već spoj muzike, satire, improvizacije i komentara vremena u kojem živimo. Kada je na scenu izašlo Zabranjeno pušenje, bilo je jasno da je Art Front uspeo da poveže nekoliko generacija publike. Bend čiji su zvuk, humor i priče već odavno postali deo kolektivnog muzičkog pamćenja regiona pokazao je da neke pesme ne stare, samo dobijaju nove slušaoce. Ovogodišnjeg Art Fronta imao je uobičajene i neke nove, originalne prateće sadržaje. Čil zona, lejzi begovi, mesto gde je ko želi kogao da nacrta sebe, da se likovno iskaže. Velik prostor, svežina letnje večeri i noći, travnati teren, bašta gde može da se sedi, druži, popije i pojede, pa se ponovo varti do bine i sluša muzika, možda i pleše, sve to čini ovaj događaj posebnim, ta neka dobra atmosfera. Publika je bila u velikom broju, tu su bili oni koji su došli da slušaju omiljene bendove, oni koji su otkrili nešto novo, prijatelji koji su se sreli posle dugo vremena, mlađe generacije koje su pevale uz izvođače koje su slušali njihovi roditelji i Mitrovčani koji su još jednom mogli da vide svoj grad kao mesto savremenog kulturnog života. Sremska Mitrovica je tako tokom dva avgustovska dana dobila ono što svaki grad želi od jednog festivala: energiju, publiku, prepoznatljivost i priču koja ostaje i kada se svetla pozornice isključe. U gradu čija istorija seže hiljadama godina unazad, Art Front je pokazao jednu sasvim savremenu vrstu vitalnosti. Sirmijum je nekada bio raskrsnica puteva i kultura, a danas Sremska Mitrovica ponovo pokazuje da ume da bude mesto susreta, ovoga puta susreta različitih zvukova, generacija i pogleda na svet. Zato je četvrto izdanje Art Fronta bilo više od još jednog festivalskog vikenda. Bilo je potvrda da se dobra festivalska priča ne meri samo brojem izvođača, već atmosferom koju napravi i tragom koji ostavi u gradu. Ako je suditi po energiji ovogodišnjeg izdanja, Art Front više nije gost u Sremskoj Mitrovici. Postao je deo njenog urbanog identiteta.