Knjiga za vikend, Kultura

Knjiga za vikend: Franše d’Epere i Solunski front

KNJIGA ZA VIKEND – Memoari maršala Luja Franše d’Eperea, vrhovnog komandanta savezničkih snaga na Solunskom frontu i počasnog vojvode srpske i jugoslovenske vojske, prvi put su dostupni čitaocima u izdanju Prometeja. Preporučujemo da pročitate baš ovu knjigu tokom vikenda.

Nedavno smo obeležili Dan primirja u Prvom svetskom ratu, stoga predlažemo da pročitate štivo vezano za događaje koji su bili presudni da se rat okonča. Reč je o memoarima francuskog generala i počasnog srpskog vojvode, a knjiga donosi i isečke iz štampe, mnoštvo karti i fotografija. Maršal Luj Franše d`Epere (1856-1942) komandovao je savezničkim probojem Solunskog fronta, a srpske vojnike smatrao najboljim u Velikom ratu.

Zasnovani na njegovim ličnim dnevničkim beleškama, „Memoari Solunski front, Srbija, Balkan, Centralna Evropa 1918-1919.” otkrivaju kako je izgledalo voditi vojsku, donositi presudne odluke i istovremeno duboko poštovati hrabrost naroda uz koji je ratovao. Franše d’Epere imao je veliko poštovanje prema srpskoj vojsci i često je isticao njen značaj u pobedi saveznika u Prvom svetskom ratu. Tokom 1918. godine saveznici su se pripremali za ključnu ofanzivu na Solunskom frontu. Na jednoj od konferencija, na kojoj je prisustvovao i vojvoda Živojin Mišić, dogovoreno je da upravo srpske armije izvedu glavni napad i probiju neprijateljske linije na potezu širine oko 30 kilometara.

Akcija je počela u zoru 15. septembra 1918. godine. Pod D’Epereovom komandom srpska vojska odigrala je presudnu ulogu u jednoj od najuspešnijih operacija čitavog rata. Napredovanje je bilo toliko brzo da, kako je zapisao D’Epere, francuska konjica nije mogla da prati srpsku pešadiju. Već 25. septembra oslobođeno je Skoplje, a ubrzo zatim srpske trupe stigle su do bugarske granice. Samo četiri dana kasnije Bugarska je u štabu generala D’Eperea potpisala kapitulaciju, čime su neprijateljstva okončana.

Pred čitaocem se otvara celovit portret čoveka koji je naglašavao da su srpske trupe napredovale silovito i odlučno, čak i tamo gde su ostale savezničke snage morale da usporavaju zbog problema u snabdevanju. Posebno je hvalio srpske seljake koji su, kako je govorio, u trenutku opasnosti bez oklevanja postali hrabri i istrajni vojnici. Ponosno je isticao da je baš takve vojnike imao čast da vodi, zajedno sa francuskim trupama, u oslobođenje njihove otadžbine.

Ova knjiga donosi ne samo njegove memoare već i važne prateće tekstove: govor održan povodom smrti kralja Aleksandra u Marselju, predgovor knjizi Vitezi slobode i reakcije srpske javnosti kada mu je 1921. dodeljena počasna titula vojvode.

Zašto pročitati ovu knjigu?

  • Ako želite da zavirite u jedno od najdramatičnijih poglavlja evropske istorije očima čoveka koji je neposredno oblikovao njen tok, ova knjiga je neizostavno štivo.
  • Zato što je ovo štivo dragoceni dokument za sve koji žele da razumeju istorijsku ulogu Solunskog fronta, diplomatske i vojne odnose Srbije i Francuske, ali i ličnost jednog od najuticajnijih francuskih generala 20. veka.

O piscu

General Franše d’Epere je 1914. godine komandovao Prvim korpusom francuske vojske. Naknadno je preuzeo komandu nad Petom armijom, a zatim je postavljen i za komandanta savezničkih snaga na Solunskom frontu. Za zasluge u ratu odlikovan je Karađorđevom zvezdom sa mačevima prvog reda. Prema biografskim podacima, Luj Franše d’Epere rođen je 25. maja 1856. u Mostaganemu, a preminuo 3. jula 1942. u Sent Amanseu, bio je maršal Francuske i nosilac počasne titule vojvode srpske i jugoslovenske vojske.

Vojnu karijeru započeo je na Sen-Siru 1874. godine. Tokom službe postepeno je napredovao: od potporučnika 1876, preko kapetana 1885, do pukovnika 1903. godine. Za brigadnog generala unapređen je 1908, za divizijskog 1912, a maršal Francuske postao je 1921. iste godine kada je od Kraljevine SHS dobio počasnu titulu vojvode. Kao pešadijski oficir obavljao je dužnosti vodnika, komandira čete i komandanta bataljona. Završio je i ratnu akademiju, radio u generalštabnim strukturama i učestvovao u nizu kolonijalnih pohoda u Africi i Aziji. Komandovao je pukom, brigadom i divizijom, a 1920. postao je član Višeg ratnog saveta.

U Prvom svetskom ratu predvodio je Petu armiju od 1914. do 1916. godine. Potom je komandovao grupom armija na zapadnom frontu, a od juna 1918. do kraja rata bio je vrhovni komandant savezničkih armija na Solunskom frontu. Pod njegovim rukovodstvom izveden je proboj fronta, slomljene su bugarske snage i oslobođena Srbija. Veoma je cenio srpsku vojsku i često isticao njen doprinos u pobedi Saveznika. Od 1934. do smrti bio je i član Francuske akademije, na mestu broj 14. Njegova praunuka Sigolen, zajedno sa suprugom, osnovala je u Varnicama Slikoviti muzej stare Srbije. Francuski general, a kasnije maršal, Luj Franše D`Epere bio je izuzetno omiljen među Srbima. Premino je 8. jula 1942. godine. U Beogradu mu je podignut spomenik, a Bulevar Franše d`Epeurea, nalazi se na potezu od mosta Gazela do Auto-komande.

Pristupačna, bogata detaljima i duboko lična — pravi je izbor za ljubitelje istorije, memoarske proze i proučavaoce prošlosti.

Prof. dr Slađana MILENKOVIĆ

Najava događaja

08nov(nov 8)12:0029(nov 29)12:00Subotom u podne – dečje predstave u novembru

12nov(nov 12)20:0015(nov 15)20:00Četiri dana monodrama u mitrovačkom Pozorištu: Biografske priče, humor i emocije na sceni

13novCelodnevni dogadjaj16Horski festival „Dani Krančevića”

red voznje autobuska Red voznje zeleznica

Kurs Evra

ValutaKupovniSrednjiProdajni
116.8251117.1766117.5281