Vesti Miomir Filipović Fića nagrađen Poveljom za životno delo UKS 25/12/2025 Još iz kategorije Vesti: Nova pravila u centru grada: Teretna vozila samo noću u ulici Kralja Petra I 16/01/2026 JKP „Toplifikacija”: Grejanje ostaje uključeno 24 sata dnevno 15/01/2026 Novi podovi u svim učionicama OŠ „Slobodan Bajić Paja” 12/01/2026 BEOGRAD – Novinar i književnik iz Sremske Mitrovice, Miomir Filipović Fića, dobitnik je Povelje za životno delo koju dodeljuje Udruženje književnika Srbije. U bogatoj riznici priznanja za kulturno i novinarsko stvaralaštvo, Miomir Filipović ima i Sretenjski orden, Vukovu nagradu, Zlatnu povelju za novinarstvo, kao i povelju Pedagoškog saveza Srbije. Ovo priznanje svrstava Filipovića među ovogodišnje laureate jedne od najstarijih i najuglednijih književnih organizacija na Balkanu, koja ove godine obeležava 120 godina postojanja. Miomir Filipović Fića rođen je 5. februara 1954. godine u mačvanskom selu Radenković. Osnovnu školu završio je u rodnom mestu, a srednju u Sremskoj Mitrovici. Poznat je i kao posvećeni čuvar narodnog stvaralaštva, osnivač brojnih kulturnih manifestacija i udruženja širom Srbije. Primajući nagradu, Filipović je istakao da mu priznanje predstavlja veliku čast i potvrdu pedesetogodišnjeg rada: „Ova nagrada za mene je velika radost i poštovanje prema mom delu koje sam činio 50 godina. Naredne godine biće 50 godina od kako sam počeo da se bavim medijima, javnim nastupima, a ove godine proslavljamo 120 godina nastarije književne organizacije na Balkanu, Udruženja književnika Srbije. Meni je pripala velika čast da sam mogao i da kažem nešto pred mojim kolegama, piscima. Pisci treba da pišu, da ostavljaju trag, jer samo taj trag je vredan potomaka, pogotovo praunuka, unuka i čukununuka. Sve ostalo, osim knjige, ako date, oni to brzo zaborave,” istakao je Miomir Filipović Fića. Novinarsku školu Jugoslovenskog instituta za novinarstvo završio je u Beogradu, dok je u Novom Sadu stekao zvanje fudbalskog trenera. U mladosti se aktivno bavio fudbalom, a paralelno je bio angažovan u oblasti kulture, gde je režirao amaterske pozorišne predstave i vodio kulturno-umetnička društva. U rodnom selu obnovio je biblioteku osnovanu 1924. godine, a tokom života sakupio je nekoliko hiljada novih i polovnih knjiga, koje je, posredstvom „Knjige solidarnosti” Radio Beograda, poklanjao bibliotekama u seoskim sredinama i manastirima širom Srbije. Član je Udruženja književnika Srbije i Udruženja novinara Srbije. Godine 2026. obeležava 50 godina stvaralačkog rada u novinarstvu i književnosti. Profesionalnu novinarsku karijeru gradio je kao novinar novosadskog „Dnevnika”, kao i dopisnik Radio Beograda i „Politike” iz Srema. Pisao je i za najtiražnije i najuglednije nedeljne i periodične listove u tadašnjoj Jugoslaviji, među kojima su „Ilustrovana politika”, „Duga”, „Nada”, kao i za zagrebačku „Arenu”, „Nedeljski dnevnik” u Ljubljani, te listove „Una” i „San” u Sarajevu. Svi ovi mediji imali su stotine hiljada prodatih primeraka širom Jugoslavije i među našim ljudima u inostranstvu, a redakcije su njegov rad višestruko nagrađivale. Više godina sarađivao je sa Radio Beogradom, kako kao dopisnik iz Srema, tako i kao autor i saradnik u popularnim emisijama. Posebno se izdvaja emisija „Selo veselo”, čiji je autor i urednik bio Jovan Aleksić, u kojoj je Filipović pisao tekstove i izvodio duhovite dosetke, što je kasnije objedinjeno u posebnoj knjizi. Njegov rad na televiziji, iako nikada nije bio stalno zaposlen, obuhvata višegodišnju saradnju sa osnivačima Televizije Beograd Mićom Orlovićem i snimateljem Čedom Filipovićem. Po njegovim scenarijima realizovano je više dokumentarnih i afirmativnih filmova iz oblasti opšteg kulturnog stvaralaštva srpskog naroda, u režiji Dragana Jerkovića, predavača na Akademiji umetnosti i nekadašnjeg direktora Televizije Beograd. Miomir Filipović Fića osnivač je i glavni urednik „Seoskih novina”, jedinog lista u Srbiji posvećenog kulturi sela, koji se besplatno distribuira u više stotina sela kulturno-umetničkim društvima, udruženjima žena, sportskim klubovima, mesnim zajednicama, lovačkim društvima i ekološkim udruženjima. Tokom višedecenijskog rada, Filipović je obišao više od 3.000 sela u Srbiji i objavio više od 50 knjiga, ostavljajući neizbrisiv trag u oblasti novinarstva, književnosti i kulturne baštine.