Knjiga za vikend, Kultura Knjiga za vikend: NAJBOLJA KNJIGA FIKCIJE 22/05/2026 Još iz kategorije Knjiga za vikend: Knjiga za vikend: S KNJIGOM U MUZEJ 15/05/2026 Knjiga za vikend: PISAC IMA MOĆ NAD PRIČOM SAMO DOK JE PIŠE 08/05/2026 Knjiga za vikend: LISICA I GAVRAN U STILSKIM IGRAMA 01/05/2026 KNJIGA ZA VIKEND – Ovoga puta u rubrici knjiga za vikend preporučujemo knjigu koja je dobila nagradu, jednu od prestižnih u svetu. Reč je o knjozi „Naši stranci” Lidije Dejvis, na srpskom jeziku u izdanju Geopoetike. Ako želite da čitate provereno štivo, onda birajte nagrađene knjige. Vrlo često izbor publike I čitalaca pada upravo na ovakve romane, zbirke priča ili pesama. Kada želimo nekome da poklonimo knjigu povodom rođendana, godišnjice ili mature, uglavnom se odlučujemo za ono što je provereno, odnosno nagrađeno. Upravo takva je i zbirka kratke proze „Naši stranci” Lidija Dejvis. Kratka proza možda doživljava svoj najveći procvat upravo danas, u doba društvenih mreža, jer je kratku priču lako objaviti i lako pročitati na bilo kojoj platformi. Možemo je čitati u gradskom prevozu ili tokom dužih putovanja. Kratka priča ne zahteva posebne uslove za čitanje niti dugotrajnu pažnju, a najčešće je vrlo efektna i nakon čitanja imamo osećaj da smo naučili nešto novo, pored uživanja u njenoj estetskoj dimenziji. Ova knjiga proglašena je za jednu od najboljih u izboru lista Fajnenšel tajms 2023. godine, u kategoriji kritike. Lidija Dejvis je poznata književnica koja je decenijama prisutna na svetskoj književnoj sceni, a među brojnim priznanjima koja je osvojila nalazi se i Međunarodna Bukerova nagrada. Zbirka kratke proze Lidije Dejvis u prevodu Ivane Đurić Paunović, još jednom potvrđuje zbog čega se ova američka autorka smatra jednom od najvažnijih savremenih majstorica kratke forme. Ovde vodi čitaoca kroz različite prostore, američku Istočnu obalu, jug Sjedinjenih Država, ali I evropske gradove i pejzaže. Međutim, prava geografija ove knjige nije spoljašnja, već unutrašnja. Autorku zanimaju sitni pomaci u svakodnevici, trenuci koje obično previdimo: kratki razgovori, nesporazumi, tišine, pogledi, osećaj bliskosti ili otuđenja. Upravo u tim naizgled malim situacijama ona pronalazi duboku emotivnu i misaonu složenost. Dejvisova nastavlja svoj prepoznatljivi književni eksperiment započet još pre više od četiri decenije, koristi različite forme, od mikro-priča koje zauzimaju svega nekoliko redova do dužih pripovedaka. Ta raznovrsnost forme nije puki stilistički postupak; ona omogućava da se ritam svakodnevice oseti preciznije i intenzivnije. Njene priče često deluju kao beleške uhvaćene u prolazu, ali iza njihove jednostavnosti krije se izuzetna književna kontrola. Naslov zbirke, „Naši stranci”, već u sebi nosi paradoks koji određuje ton čitave knjige. Ljudi koji su nam bliski često ostaju nepoznati, dok nam potpuni stranci ponekad otkrivaju više razumevanja i ljudskosti nego oni koje svakodnevno susrećemo. U tim tihim kontrastima Lidija Dejvis istražuje savremeni svet opterećen tehnološkim šumom, ubrzanošću i nedostatkom pažnje. Njene priče zato ponekad deluju kao mali otpor površnosti savremenog života. Zašto pročitati ovu knjigu? Posebna vrednost ove zbirke jeste autorkina sposobnost da običnim situacijama podari gotovo filozofsku dubinu. U njenim pričama nema velikih obrta ni spektakularnih događaja, ali postoji izuzetna preciznost opažanja. Zatoš to piše inteligentno, duhovito i suptilno, sa osećajem za jezik i ritam rečenice. Njena opsednutost gramatikom, nijansama govora i značenjem svakodnevnih reči postaje deo književne poetike. O književnici Lidija Dejvis (1947) američka je spisateljica i prevoditeljka, poznata po kratkim pričama koje odlikuju preciznost, sveden stil, humor i spoj filozofije i poezije. Na književnoj sceni pojavila se sedamdesetih godina, a među njenim najznačajnijim delima su Gotovo bez sećanja, Razne vrste uznemiravanja i Ne mogu i neću. Dobitnica je brojnih priznanja, uključujući Međunarodnu Bukerovu nagradu (2013) I PEN/Malamud nagradu (2020). Istaknuta je i kao prevoditeljka dela Flobera i Prusta sa francuskog jezika. Živi u saveznoj državi Njujork. Kako je primetio „Sandej tajms“, najveće čudo proze Lidije Dejvis jeste njena sposobnost da vrati fokusiranost u svetu koji pati od rasute pažnje. Upravo zahvaljujući toj koncentraciji njene priče otkrivaju lepotu, tugu i neobičnost naših naizgled običnih života. Prof. dr Slađana MILENKOVIĆ